U selu Medveđa, koje se nalazi na glavnom putu koji vodi od Svilajnca za Despotovac, održane su ‘‘Bele poklade’’. Kao nekada, mlade generacije su i danas uz podršku starijih uspeli da sačuvaju ovaj drevni običaj, koji se u drugim selima izgubio. Veliki broj mladih iz celog sela je neobičnim kostimima i maskama je u povorci obilazio selo. Pevali su, svirali, vikali i galamili, negde kraj kapije dozivali domaćine, a negde odmah s puta su svraćali u dvorišta i od ukućana dobijali kolače, jaja, kiflice, slatkiše i novac.
Bele poklade su najsvečanije i najrasprostranjenije poklade u toku godine. Poslednja nedelja pred veliki post zove se ‘‘bela nedelja’’, a poslednji dan ove nedelje su ‘‘bele poklade’’, koje se održavaju danas, jer od sutra počinje veliki Vaskršnji post. Odatle i njihov naziv. Dan održavanja ovih poklada se obično smatra danom za uživanje u hrani, piću i proslavi pod maskama, poznatijim kao karneval.
Prema narodnom verovanju, u ovom periodu je nekada pretila opasnost od veštica i raznih zlih sila, pa su se mladići i devojke mazali belim lukom i pravili buku. Kao najefikasniji metod zaštite bila je vatra. Paljenje i preskakanje vatre i danas je ostao običaj za vreme poklada. Kada bi vatra dogorela, mnogima se izgarave lica, da bi se nečastive sile i zle veštice uplašile i pobegle od vatre i pokladara.
Cilj ovakvih povorki je nekada bio obezbeđivanje plodnosti u letnjem delu godine u kome se ubiraju plodovi rada, a od kojih je zavisio život tokom godine. Međutim, imale su i cilj da sačuvaju sela od nepovoljnih zlih uticaja i atmosferskih nepogoda.
Nekada se verovalo da maskirani ljudi oslobađaju svoje ličnosti i postaju sama božanstva sa svim magijskim moćima i snagom koja omogućava da se uplaše i proteraju zli dusi koji čine štetu u toku proleća i leta u njivama, livadama i voćnjacima. Baš iz tog razloga, terani su smehom, bukom, ritualnom igrom. Osim toga, ove povorke predstavljaju način da se mladi zabave, a meštani oproste prethodne nesuglasice i svađe.
Ovaj praznik je najviše rasprostranjen u Evropi i Americi, sa paganskim korenima vezanim za obeležavanje kulta Sunca i dolaska proleća. Danas se vezuju početak hrišćanskog obeležavanja velikog posta uoči Vaskrsa. Tako postoji karneval u Veneciji, zatim ‘‘Mardi Gras’’ (Masni utorak) u Francuskoj, u anglosaksonskim zemljama se zove ‘‘Dan palačinki’’, dok se u Rusiji obeležavaju praznikom Maslenica. Traju čak čitave nedlje, a većina pokladnih tradicija uključuje ceremonijalno spaljivanje lutke od slame.
Na ovaj dan je nekada postojao običaj da se gata jajima. Na žalost, ovaj običaj retko gde živi.
Add Comment