Pozorišta Srbija

Mjuzikl “Cigani lete u nebo”

Na Velikoj sceni Pozorišta na Terazijama večeras će (u 20 časova) biti izveden kultni mjuzikl “Cigani lete u nebo”, nastao po motivima pripovetke “Makar Čudra” (rus. Макар Чудра”), jednog od najboljih i najpoznatijih ruskih pisaca Maksima Gorkog (rus. Макси́м Го́рький).

Mjuzikl "Cigani lete u nebo" (2004)(Fotografija: Mjuzikl “Cigani lete u nebo”, 2004)

Mladić koji se zvao Aleksej Maksimović Pješkov sin siromašnog radnika,siroče koje je rano ostalo bez oca, lađar, kuvar, pevač, skitnica i samouk – imao je dvadeset i četiri godine kada je dospeo u tamnicu. Bilo je to 1892.godine. Uzevši tada pseudonim pod kojim ga poznaje svetska literatura, Maksim Gorki u tamnici piše svoju prvu pripovetku: Makar Čudra. Iako prva, ova pripovetka koja je “zrelo štivo” i sa zanatske, i sa tematske i sa umetničke strane – poslužiće mnogo decenija kasnije, kao osnov za film i mjuzikl Cigani lete u nebo. Pripovetka je klasičan obrazac “duple ekspozicije”. Makar Čudra, Ciganin, priča na obali mora, pod vetrom i talasima, o svom ciganskom sabratu Lojku Zobaru i njegovoj ljubavi prema lepoj Ciganki Radi. Makar Čudra je tema za sebe, pisac ga skicira kao profil snažne ličnosti, tako da bi i on sam mogao da bude tema jedne priče. Gorki daje Makaru ulogu pripovedača da bi ispričao začudnu istoriju jedne ljubavi. Ta istorija je zanimljiv fabulativni ram za široku sliku koju pisac i njegov junak slikaju pred čitaocem. Napisana u Tiflisu, u stanu političkog izgananika Kaljužnog, objavljena u dvevnom listu “Kavkaz”, ona stoji – hronološki i umetnički – na čelu svih izabranih i sabranih dela Maksima Gorkog. Gorkijevi Cigani nose u sebi elemente romantičarskih legendi koje, međutim,pripovedaju pučki pripovedači.Njih autor sreće kraj čergi, u stepama, za vreme lutanja beskrajnim prostorima svoje domovine Rusije. U tim se novelama, zatim, pojavljuju i likovi skitnica – “bosjaka”, u kojima Gorki otkriva visokeljudske kvalitete, specifičnu životnu filozofiju, često izraženu u brojnim aforizmima i sentencama. Njegovi junaci lišeni su društvenih dogmi i lako prekoračuju norme društvenog ponašanja, upravo zato što ne zavise sudbinski od materijalnih dobara. Jednom rečju – oni su slobodni. Zbog takvih osobina njegovih novela, Gorkog su u prvo vreme smatrali predstavnikom ruskog modernizma, dok se u vezi sa njegovim likovima najčešće spominjalo Ničeovo ime. Najzad, nesumljivo je jedno: novelistički likovi Gorkog- Makar Čudra i starica Izergil, Lojko Zobar i prelepa Ciganka Rada – jesu ponosni, smeli i snažni ljudi koji su suprostavljeni poniznim, ropskim i slabim. Takvi likovi, takvi ljudi i takvi Cigani, samo i mogu “da lete u nebo”. Zemlja je za njih pretesna.

Mjuzikl "Cigani lete u nebo" (2004)(Fotografija: Mjuzikl “Cigani lete u nebo”, 2004)

Igraju: Aleksandar Dunić, Ana Korać, Ana Simić, Ana Zdravković (Valentina Pavličić), Barbara Milovanov, Bojan Gavrilović, Branko Đurić-“Đuro”, Desimir Stanojević, Dragan Vujić-“Vujke” (Milan Tubić), Goran Bukilić, Ivan Bosiljčić, Ivana Knežević (Milena Ražnatović/Vesna Paštrović), Jelena Mit, Ljiljana Stjepanović, Marko Nikolić (mlađi), Milan Antonić, Milan Milosavljević, Miroljub Turajlija, Nikola Bulatović, Snežana Jeremić, Svjetlana Knežević, Veselin Stijović, Vesna Paštrović (Dušica Novaković), Vladan Savić, Zoran Babić i Žarko Stepanov.

Hor (solisti): Jasminka Nikolić, Marčela Lukić i Mirjana Jovanović.

Balet (solisti): Danica Arapović, Milan Gromilić i Tamara Afanasijev.

Učestvuje i orkestar Pozorišta na Terazijama.

Reditelj: Vladimir Lazić.

Scenarista (tekst i songoviprevod): Vladimir Lazić.

Mjuzikl "Cigani lete u nebo" (2004)(Fotografija: Mjuzikl “Cigani lete u nebo”, 2004)

Mjuzikl “Cigani lete u nebo” premijerno je izveden 17. aprila 2004. godine. Karte za večerašnje izvođenje možete kupiti na biletarnici Pozorišta na Terazijama, po ceni od 1.500 (za parter) i 1.000 dinara (za balkon).

About the author

Nikola Stojanović

Nikola Stojanović

UREDNIK za Srbiju | Adria Daily magazin | Njegove tri najveće ljubavi u umetnosti jesu: gluma, pisanje i novinarstvo. Smatra da je kreativnost osnova kulture i umetnosti, odnosno multimedije – bez kojih je život besmislen! | Redovni je član Udruženja novinara Srbije (UNS) i Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS).

Add Comment

Click here to post a comment

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.