Znam da moje su
Tužne pesme,
Ali bure zavisti ljudi oko mene
Stalno besne.
Stanem i pognem glavu,
Pogledam, i ne znam kojim putem…
Kada bih samo mogao
Da preskočim svu ovu lavu.
Sada shvatam da bili su u pravu.
Hranite tuđim jadom svoj ego,
Bednici moji, nije nego!
Smejte se kada padnem,
Ali jedno znajte ‒
Uvek ja se sam i podignem!
Sve vaše laži opovrgnem.
Znam da moje su
Tužne pesme,
Ali bure zavisti ljudi oko mene
Stalno besne.
(Fotografija: „La tormenta en el mar”; © „Vikimedija”)
Add Comment