Kolumne Moj Ugao

Kako da znate šta da nađete, ako ne znate šta da tražite?

Internet, kao nepresušan izvor informacija, kako tačnih, tako i vrlo pogrešnih, može vam biti od velike štete, ali i od još veće koristi.

Pre neki dan napisah da u online svetu (na internetu) ima svega i svačega, samo je bitno da znate kako i šta da tražite.

Kada ste odrasla osoba, izgrađena, sa određenim ukusom, nivoom obrazovanja, raznovrsnih zanimanja, tada vam je mnogo lakše da se u pretragama snađete i izaberete kvalitetan sadržaj. Za to vam je, složićete se, ipak potrebno predznanje odnosno znanje (kao kada vas neko baci u okean i kaže da donesete školjku, a vi ne znate ni da plivate). Kada sa svim tim „performansama“ uđete u online svet možete iznedriti i iskopati šta god vam padne na pamet: kopajte kriptovalute, kako je nastao svemir, da li je Pi isto što i obim kruga, kako se pravi polica, šta je genom, ko je režirao „Let iznad kukavičijeg gnezda“ i slično… I opet, sve to nije preduslov da ćete doći do prave informacije, kvalitetne informacije, da se nećete zakačiti na neki „klik bejt“ ili ispratiti najgori mogući youtube „trending“. (I da, nikako se ne sme mešati znanje sa informisanjem. To su dve apsolutno različite stvari.)

A šta bi se desilo ukoliko biste vi bili dete koje nema dovoljno niti znanja, niti obrazovanja i tek počinje da se informiše? Dešava se to da u moru društvenih mreža, portala, kanala, deca prate ono što njih prati. A kako to? Pa klickaju na ono što im se servira, ne znajući na šta klickaju. A kako svaka mreža funkcioniše po određenim algoritmima i servira vam upravo ono što najviše pratite, onda dolazimo do sledećeg: Deci se servira sadržaj ili koji je u trendu ili prema algoritmima u odnosu na njihovu pretragu, u zavisnosti od mreže na kojoj su. Kao i odrasli, tako i deca, lutaju po linkovima i sadržajima. I  u svim tim podacima i informacijama dolatimo do trenutka apsolutne papazjanije i deca, kao da ih reka nosi, počnu da prate ono što im se servira, a to je najčešće upravo ono što je u trendu.

Za početak, otvorite Youtube i pogledajte šta je to u trendu (Youtube je mreža koju prate najmlađi i to u velikom broju). To su najčešće najskandaloznije vesti, autotune muzički spotovi, reality programi i neke serije sa lošim scenarijima i još lošijom glumom. Za samo nekoliko klikova dolazite do onoga što vam nije ni palo na pamet da postoji (ili ste možda baš to i tražili ? ). Deca, na primer, najčešće dolaze do najpopularnijih kanala, sa najviše pregleda, a to su upravo kanali na kojima nema kvalitetnog sadržaja već gomila psovki, video igara, šminke, “shopping-a” i tabloidnih informacija.

A sada pogledajte Instagram – mrežu gde je nešto starija populacija. Tamo su najpraćeniji profili upravo oni koji pružaju i zadovoljavaju osnovnu ljudsku potrebu i priču kako treba biti uspešan, bogat i lep. Pravi, neograničeni foto album “uspešnog” i “laganog” života.

Google – mesto sa nepresušnim izvorom informacija. I tu je pitanje umete li da dođete do onoga što vam treba i što vas zanima. Ili se zadržavate samo na prvoj strani i na najpopularnijim linkovima? Jer, ako hoćete da sakrijete leš, sakrijte ga na drugoj strani Google-a ili u Facebook Explore feed-u, niko ga neće pronaći. ? Opet, dolazimo do toga da treba da znate šta da tražite kako biste ga nažli.

I, kako dolazimo do zaključka da se deci u startu servira i da deca sama ne biraju sadržaj, ko ih može usmeriti? Pa naravno kroz roditelje, porodice, škole… Samim tim, moramo usmeravati i roditelje, koji nisu rošeni u ere društvenih mreža, ali su svakako ispratili razvoj tehnologije, makar samo svojim bivstvovanjem.

I posle dvega, dolazimo do toga da u moru predivnih kanala, programa i informacija u online svetu mi biramo, ali i naša deca, ono najprimarnije i najprimalnije. A da li je to ono što zaista želimo? Sudeći po trendovima, mogli bismo da zaključimo da jeste.

Vi koji pratite ono što pišem, verovatno ćete reći: „Ne, ne želimo.“ Ali šta radimo povodom tog pitanja? Za početak nije loše da podržimo kvalitet i podelimo ga na sopstvenim kanalima i mrežama. Sada se samo postavlja pitanje: Šta ko od nas smatra kvalitetom. A definicija kvaliteta nije broj lajkova, pregleda i komentara. Sigurno nije.

About the author

Adria Daily Magazin

Regionalni magazin. Imate vest? Javite nam: redakcija@adriadaily.com
Srbija | Hrvatska | Slovenija | BiH | Crna Gora | Makedonija

Add Comment

Click here to post a comment

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.